Dobrodošli na otok Vis, maleni komadić kopna između otoka južnog Jadrana te otvorenog mora i Otrantskih vrata, koji vrvi netaknutom prirodom, odiše iskrenošću tek otkrivenog dragulja Jadrana.
Zbog tog iznimnog zemljopisnog položaja povijest se ovdje isprepletala, lomila i stvarala od prapovijesnog doba, razdoblja kada su otkriveni prvi tragovi naseljavanja otoka, pa sve do danas.
Malo povijesti…
U 1. tisućljeću prije Krista ovdje su živjeli LIBURNI, ilirsko pleme, vrsni gusari. Nakon njih došli su GRCI i ovdje osnovali Issu, najvažniju grčku koloniju na tlu Hrvatske koja se nalazila na području današnjeg grada Visa (u predjelu Gradine i na poluotoku Prirovu).
U Issi su kovali vlastiti novac, donosili vlastite zakone, razvili svoju flotu, proizvodili keramičke predmete, trgovali i…uzgajali vinovu lozu. Prva kapljica rajskog vina s otoka Visa potekla je baš u to antičko vrijeme starih Grka. Još u 2. stoljeću prije Krista poznati povjesničar i zemljopisac Agatarhid iz Knida hvalio je isejsko vino u svojim spisima.
RIMLJANI
U 1. stoljeću prije Krista Issa je” koketirala” s Rimljanima postavši im saveznica na Jadranu. To je trajalo do razdoblja moćnog Cezara koji je pobijedio Pompeja u građanskom ratu i Issu pretvorio u podanika Rima.
Slabljenjem rimskog carstva otok Vis je lagano ušao u novo poglavlje svoje povijesti koje je obilježio dolazak doseljenika slavenskog podrijetla – HRVATA u VII. stoljeću. Novi stanovnici su se odlično uklopili u otočni život preuzevši pomorske vještine starosjedioca i nastavljajući uzgoj sredozemnih poljoprivrednih kultura. Između ostalog, bili su i vrsni gusari što je izazvalo gnjev Mlečana koji su krajem X. stoljeća napali i razorili Vis.
Vis postaje važna luka venecijanskog imperija i mjesto susreta Bliskog istoka s Europom.
Taj mali otočić usred Jadranskog mora seli se iz ruku u ruke velikih europskih sila. Kada Mletačka republika propada Vis dolazi pod vlast Austrije, a zatim, dolaskom Napoleona, Francuske. Britanci upadaju u igru 1810. godine kada su zauzeli Vis i na njemu grade utvrde.
Od 1815. godine Vis ponovno cvjeta gospodarski i kulturno pod vlašću Austrije. Višane cijene kao vješte ribare i pomorce, a viška se vina piju u najotmjenijim društvima diljem Europe.
Viška bitka 1866.
U želji da prevlada Jadranom, 1866. godine Italija objavljuje rat Austriji. Admiral Tegetthoff poveo je austrijsku flotu u viški kanal kako bi obranio Vis. Relativno mala i zastarjela austrijska flota uspjela je u četverosatnoj borbi pobijediti velebne i moderne talijanske ratne brodove. To je bila pobjeda za pamćenje te je i Car Franjo Josip I 1875. posjetio Vis.
Početkom XX. stoljeća bolest vinove loze uništava urode i prihode većine stanovnika koji se u velikom valu sele u prekooceanske zemlje.
Između dva svjetska rata i tijekom II svjetskog rata Talijani dolaze i odlaze s otoka do svoje konačne kapitulacije pred Saveznicima 1943. godine kada otok zauzimaju jugoslavenski partizani.
Zbog svog strateškog položaja Vis se zatvara prema vanjskom svijetu i postaje vojna baza s preko 30 vojnih objekata, uključujući podzemnu vojnu bolnicu i tunel za zaklon ratnih brodova. Nema razvoja turizma, nema posjeta stranaca, nema izgradnje velikih hotelskih kompleksa i komercijalnih turističkih oaza. Vis postaje vojna enklava, izolirana, iz koje se ljudi konstantno iseljavaju.
U svibnju 1992. godine vojska napušta otok i s tim činom otvara prostor novim mogućnostima i smjerovima razvoja.
Gdje ići i što pogledati
Otok Vis nudi mnogo za sve koji su spremni istraživati i beskompromisno se prepustiti ljepotama ovog otoka kojeg svatko tko se njemu vraća nanovo otkriva.
Geopark Viški Arhipelag
Viški arhipelag čini područje otoka Visa i njemu pripadajućih otočića Biševa, Svetog Andrije, Brusnika, Jabuke i Palagruže. To jedinstveno geografsko područje postalo je 2019. godine dio Europske mreže geoparkova i nalazi se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.
Unutrašnjost otoka Visa kao i otoci Jabuka i Brusnik, izgrađeni su od vulkanskih stijena koje su najstarije stijene na Jadranu, za razliku od ostalih otoka koji su izgrađeni od sedimentnih stijena. Magnetit od kojeg se sastoje vulkanske stijene remeti kompase pa je plovidba u ovom akvatoriju otežana. Ovi su otočići i dom endemskih vrsta raznih životinja i biljaka.
WWF (World Wide Fund for Nature) proglasio je Viški arhipelag jednom od deset posljednjih rajskih oaza na Mediteranu. Na temelju izuzetne biološke raznolikost kopna i podvodne flore i faune otoka Visa, od 2003. Viški arhipelag zajedno s otocima Mljetom i Lastovom, čini Plavi koridor (Adriatic Blue Corridor), područje s najvećim biodiverzitetom na Jadranu.
Posjetiteljski centar Geoparka Viški arhipelag nalazi se u prostorima Kulturnog centra Ivan Vitić u Komiži. Ovdje će posjetitelji pronaći promidžbene materijale, suvenire i sve potrebne informacije o Geoparku.
Geopark Viški arhipelag ima 3 geostaze: Geostaza Komiža, Geostaza Biševo i Geostaza Vis -Rukavac koje se mogu obići uz stručno vodstvo.
Geopark Viški Arhipelag
Telefon: +385 91 271 30 23
Email: geopark@geopark-vis.com
Posjetiteljski centar Geoparka Viški arhipelag
Adresa: Put Batudae 2, 21485 Komiža, otok Vis
Zaštićeni spomenici prirode i značajni krajobrazi
Viški arhipelag obiluje prirodnim ljepotama i oduševljava svojim krajolicima. Zbog toga su mnogi njegovi djelovi zaštićeni zakonom.
Geomorfološkim spomenicima kulture proglašeni su Modra špilja i Medvidina špilja na otoku Biševu, otoci Jabuka i Brusnik te Zelena špilja na otoku Ravniku.
Uvala Stiniva i otok Ravnik dobili su titulu značajnog krajobraza.
Svaki od ovih spomenika prirode moguće je razgledati i uživati u njegovoj jedinstvenosti.
Unutrašnjost
Osim gradova Komiže i Visa, koje je svakako vrijedno istražiti, otok je prepun uvala i plaža, a njegova je unutrašnjost gusto prošarana cestama, makadamskim putevima i pješačkim stazama koje se račvaju oko stare autrijske ceste od Visa do Komiže.
Vrludajući prekrasnim viškim pejzažima naići ćete na šarmantna mjesta koja u sebi još uvijek čuvaju tragove povijesti i duh otoka.
U blizini mjesta Podhumlje, u borovoj šumi na vrhu brda, nalazi se Lokva, neolitski bazen za skupljanje gline. Iako je star nekoliko tisuća godina, odlično je sačuvan i vrijedan šetnje do njega i uživanja u prirodi. Kroz šumu možete izaći na vidikovac i uživati u pogledu na arheološko nalazište Vela Gomila, “Teutin svjetionik” iz 4 st. prije Krista. Pretpostavlja se da je bio najveći svjetionika toga vremena na ovom djelu Jadrana.
Kada se nalazite već u blizini, bilo bi šteta ne razgledati zaselak Talež, osnovan na prelasku iz 18. u 19. stoljeće. Njegov izvorni izgled vraćen je obnovom 2000. godine.
Plisko poje i otočni kriket
S vrha Sveti Vid u središtu viške visoravni vidjet ćete razna mjesta na otoku, prirodne ljepote, pistu nekadašnjeg savezničkog aerodroma, ali ne i malo selo Plisko polje, skriveno u podnožju brda.
U Pliskom polju, osim što se možete dobro najesti u mjesnoj konobi i popiti izvrsno domaće vino, možete zaigrati i kriket. Nekoliko otočnih entuzijasta odlučilo je obnoviti tradiciju staru oko 200 godina (koju su na otok donijeli, naravno, Englezi) i osnovati kriket klub koji je dobio ime po admiralu sir Williamu Hoste. Već 14 godina igrači iz Velike Britanije, Češke, Novog Zelanda i Hrvatske dolaze ovdje zaigrati “partiju” kriketa i dobro se zabaviti.
Tu su još i najviši vrh otoka Hum te Titove špilje.
Plaže i uvale
Vis je izvor iznenađenja za svakog tko ga posjeti i poželi se vratiti ponovno da otkrije nešto novo, bilo da je to gastronomski specijalitet, ostaci povijesnih građevina ili otočić u njegovom arhipelagu.
Prava viška ljepota leži u njegovim plažama i uvalama, u čistoći pučinskog mora i njegovoj kristalnoj bistrini, u podmorskim izvorima slatke vode, u šljunčanim plažama i obilju hladovine koje pruža otočno raslinje.
Miris mora i soli, šumovi valova, zvukovi prirode i toplina sunčevih zraka stvaraju doživljaj ljeta koji dugo ostaje u sjećanju….
U gradu Visu najpopularnija plaža je Prirovo koja se nalazi na istoimenom malom poluotoku u gradskoj luci. Za naturiste idealna je plaža Punta od Biskupa koja se prostire po kosim kamenim pločama i stijenju.
Pješčane se plaže još nalaze u uvalama Milna, Brgujac, Parja, Stončica, a tu je i zanosna plaža Zaglav koja slovi kao jedna od ljepotica Jadrana.
Za avanturiste idealno je ronjenje uz obalu plaže Vela Smokova gdje će pronaći potopljeno krilo aviona iz 2. svjetskog rata.
Tu su još i Grandovec, Vela Svitnja, Bili bok i druge prekrasne plaže koje je svakako vrijedno istražiti. Među njima se ističu Srebrna koja je ime dobila po srebrnom sjaju njenih velikih oblutaka na mjesečini i Stiniva.
Uvala Stiniva zaštićeni je dio prirode pod statusom značajnog krajobraza. Najljepšom plažom u Europi proglašena je 2006. godine. Ovdje će mnogi pronaći raj koji su oduvijek tražili: kristalno čisto more, bijeli pijesak i litice u pozadini koje zaustavljaju dah.
Mamma Mia! na Visu
Na ljeto 2017. godine Vis se preobrazio u holivudsku pozornicu. Čitava 24 dana prirodne ljepote ovog otoka poslužile su kao kulisa za snimanje nastavka legendarnog filma Mamma Mia! koji je nastao prema istoimenom mjuziklu utemeljenom na pjesmama grupe ABBA.
Slučajni prolaznik je tih dana mogao na viškim plažama i u kafićima susresti Pircea Brosnana, Amandu Seyfried ili Colina Firtha. Sve je bilo baš kao u filmu!
Lokacije snimanja filma Mamma Mia!: Here We Go Again, bile su uglavnom grad Vis, Komiža i plaža Barjoška.
Neke su scene snimane u viškoj luci, gdje pristaje trajekt. Nekolko koraka dalje nalazi se Pizzeria i pansion Dionis čija su vrata i obližnje stepenice poslužili kao kulisa za tržnicu Greek style u kojoj su bile izložene uvezene namirnice s grčkih tržnica.
U Komiži se restoran Jastožera preobrazio u grčku tavernu gdje Harry i Bill susreću ribara Alexia. Restoran je dobro poznat među jahtašima. Želite li i vi iskusiti filmski trenutak i uživati u pogledu na plažu i more uz izvanredna domaća jela kao u filmu Mamma Mia! 2, rezervirajte svoje mjesto unaprijed.
Iz Komiže otplovite do plaže Barjoška na kojoj su snimane gotovo sve scene na plaži. Zapjevajte neku od pjesama grupe ABBA, okupajte se u prekrasnom, kristalno čistom moru i osjećajte se kao glumci iz tog poznatog filma. Ponekad je prekrasno osjećati se slobodni biti tko god poželimo.
Svoju ulogu u filmu odigrale su i svjetski poznata plaža Stiniva te Srebrna. Njihove specifičnosti i nezaobilazna prirodna ljepota čine ih mekom svih romantičnih duša i istraživača ljepote i neobičnog u svijetu.
Što još raditi na Visu
Teško je iscrpiti sve mogućnosti uživanja i zabave koje otok Vis nudi. Vojska je ovdje godinama vladala. Dugo je bio izoliran od turista, a ta ga je izoliranost sačuvala od narušavanja krhke ravnoteže između prirode i preizgrađenosti. Ovdje ljubitelji povijesti mogu razgledati labirinte podzemnih tunela i potkopa bivše vojske JNA, Titovu špilju, istražiti ostatke aerodroma iz 2. svjetskog rata, a u podmorju u blizini otoka razgledati muzeje s potopljenim avionima, jedrenjacima, podmornicama, i ratnim brodovima.
Ako vam niti to nije dovoljno, donosimo još nekoliko prijedloga:
- Arheološko muzej koji se nalazi u Gospinoj Batariji u gradu Visu, glavnoj utvrdi koju je sagradila Austrija za vrijeme svoje vladavine otokom. U Arheološkom se muzeju može pogledati jedna od najvećih kolekcija potpuno očuvanih amfora u Europi
- Antički spomenici grada Visa – ostaci antičkog grčkog naselja Issa koje je osnovano u 4. stoljeću prije Krista
- Britanska tvrđava Fort George najveća je utvrda na zapadnom ulazu u višku luku. Izgradila ju je britanska Kraljevska ratna mornarica 1813. godine. Zalazak sunca ovdje je basnoslovan.
I još mnogo toga…